Rani karijes djetinjstva (ECC) – 

prevalencija i prevencija 

 

Prof.dr.sc. Walter Dukić [1], Lucija Koturić mag. med. tech [2]
[1] Zavod za dječju i preventivnu Stomatologiju, Stomatološki Fakultet Zagreb
[2] Stomatološka ordinacija dr. Matea Lapaš Barišić, Zagreb  

 

 

Sažetak 

 

U ovom stručnom članku objasnili smo najvažnije aspekte ECC karijesa s obzirom na njegovu prevalenciju i etiologiju. ECC ili rani karijes djetinjstva je karijes koji je vrlo čest u nerazvijenim ili tranzicijskim zemljama, te nažalost i u Hrvatskoj radi visoke prevalencije karijesa, odsutnosti higijenskih i prehrambenih navika te neadekvatne stomatološke skrbi. Objavljeni znanstveni radovi su unazad dvadesetak godina dokazali da je taj tip karijesa statistički povezan s nižim socioekonomskim statusom obitelji, nedostatkom oralne higijene i nedostatkom fluoridacije, te s  povišenom i učestalom konzumacijom rafiniranih i drugih tipova ugljikohidrata u prehrani djece.  Prema analizi podataka iz ovog članka, možemo zaključiti da je prevencija ključni faktor u smanjenju ECC karijesa, a ona bi trebala početi još u prvim danima trudnoće majke kako bi se pravovremeno provelo savjetovanje o pravilnoj i zdravoj prehrani budućeg djeteta. Također, majka je glavni nosilac higijenskih navika, stoga treba svakako uputiti majku na važnost pravilne oralne higijene djeteta i obitelji, jer se pozitivne navike prenose s majke na dijete. Nažalost, to u današnjem društvu predstavlja izazov za kliničara, zbog agresivnog i neprestanog marketinga i dostupnosti nezdrave hrane, kao i loše informiranosti obitelji o preventivnom učinku fluorida. Svakako bi prema zaključcima Opće Skupštine FDI-a iz 2024 godine trebalo implementirati vladine i nacionalne strategije protiv nezdrave hrane i faktora koji utječu na ECC karijes, kako bi buduće generacije bile pošteđene od nastanka ECC karijesa i drugih problema s nezdravom hranom. 

 

Ključne riječi: karijes, pedodoncija, prevencija, fluoridi, prehrambene navike. 

Uvod 

Rani karijes djetinjstva ili ECC (Early Childhood Caries) je poznat pojam  u znanstvenoj i stručnoj literaturi, te se navodi i pod nazivima karijes bočice, karijes dudanja ili karijes dojenčadi. S obzirom na to da se radi o prilično kompleksnoj etiologiji, uz pomoć publiciranih znanstvenih radova ćemo pokušati razjasniti najvažnije čimbenike koje dovode do ove bolesti. Pošto je kod ECC karijesa riječ o prvim karijesima u životu djeteta, oni nažalost dovode do začaranog kruga (loša prehrana i higijena-karijes i bol-izbjegavanje liječenja-povišena dentalna anksioznost-izbjegavanje liječenja, strah od stomatologa u kasnijoj dobi života), te zato treba posebnu pažnju naglasiti na pravovremenu prevenciju i ranu terapiju. Karijes i prevalencija karijesa u Hrvatskoj je visoka, stoga je prevencija i terapija ove bolesti izazov za svakog kliničara. 

ECC karijes se intenzivno proučava zadnjih četrdeset godina, što ponajprije možemo povezati s promjenom prehrambenih navika, što ćemo kasnije i navesti. 

Prvi puta je opisan taj karijes godine 1978., gdje je Američka akademija za pedodonciju, s Američkom akademijom za pedijatriju (AAP), izdala zajedničku izjavu o karijesu uzrokovanom bočicom za dojenje kako bi se pozabavila teškim oblikom zubnog karijesa povezanog s korištenjem bočice. Sljedećih dvadeset godina, Američka akademija za dječju stomatologiju (AAPD) priznala je da karijes u ranom djetinjstvu (ECC) nije isključivo povezan  s neadekvatnim metodama hranjenja, što je dovelo do usvajanja termina ECC kako bi se točnije predstavila njegova složena etiologija. (1,2) Čimbenici koji doprinose tome uključuju morfološki podložne karijesu zube zbog hipoplazije cakline, visoke razine kariogenih bakterija u ustima i metabolizam šećera u bakterijama na zubnoj površini, što rezultira proizvodnjom kiseline koja postupno demineralizira strukturu zuba. (1) 

Druga definicija i pojašnjenje govori o ECC karijesu kao složenoj bolesti koja zahvaća maksilarne mliječne sjekutiće unutar mjesec dana nakon nicanja i brzo se širi na druge mliječne zube. (2) To je kasnije revidirala Američka akademija 2002. godine, koja je ECC definirala kao prisutnost jedne ili više karijesnih (nekavitiranih ili kavitiranih lezija), nedostajućih (zbog karijesa) ili ispunjenih zubnih površina u bilo kojem mliječnom zubu kod djeteta u dobi od 71 mjeseca ili mlađeg. Kod djece mlađe od tri godine, svaki znak karijesa glatke površine ukazuje na teški karijes u ranom djetinjstvu (Severe-ECC). Kod djece u dobi od 3-5 godina, jedna ili više kavitiranih, nedostajućih ili ispunjenih glatkih površina u mliječnim maksilarnim prednjim zubima smatraju se teškim ECC-om.(3) Nažalost, možemo primijetiti u kliničkoj praksi kod djece u Hrvatskoj da ona imaju uglavnom nekoliko karijesnih lezija u toj dobi, što ih svrstava u teži oblik ECC karijesa. Sam ECC karijes ne uzrokuje samo jedan faktor nego je rezultat više faktora, poput visoke konzumacije šećera, prehrane s niskim udjelom vlakana, razvojnih mana zuba, visoke razine Streptococcus mutans u usnoj šupljini i socioekonomskog nepovoljnog položaja/niskog statusa. Prevalencija ECC-a može se smanjiti primjenom različitih strategija usmjerenih na prehrambene navike djece, dobru oralnu higijenu te edukaciju roditelja i djece, te obaveznu implementaciju suvremenih  preventivnih mjera, jer ECC  karijes utječe na kvalitetu života. 

 

Epidemiologija i prevalencija ECC 

Unatoč smanjenju prevalencije ECC karijesa u zapadnim zemljama, karijes kod predškolske djece ostaje veliki problem i u razvijenim i u zemljama u razvoju. (4) Prevalencija ECC-a također uvelike varira ovisno o nekoliko čimbenika poput rase, kulture i etničke pripadnosti; socioekonomskog statusa, načina života, prehrambenih obrazaca i oralne higijene, a također i prema različitim čimbenicima od zemlje do zemlje i od regije do regije. Pregled literature sugerira da je u većini razvijenih zemalja stopa prevalencije ECC-a između 1 i 12%. (5) U manje razvijenim zemljama i među skupinama u nepovoljnom položaju u odnosu na  razvijene zemlje, prevalencija je zabilježena i do 70%. Utvrđeno je da je ECC češći u skupinama s nižim socioekonomskim statusom. (6,7) Prevalencija se kretala od 11,4% u Švedskoj do 7–19,0% u Italiji. (8,9) Visoka prevalencija ECC-a zabilježena je u nekim zemljama Bliskog istoka, poput Palestine (76%) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (83%). (10,11) Nacionalna istraživanja iz nekih zemalja, poput Grčke (36%), Brazila (45,8%), Indije (51,9%) i Izraela (64,7%), pokazala su različitu prevalenciju ECC karijesa. (12-15). U sustavnoj analizi, Ismail i Sohn (16) otkrili su da se prevalencija kretala od 2,1% u Švedskoj do 85,5% kod djece u ruralnim dijelovima Kine. Nacionalna prevalencija ECC-a u SAD-u može se procijeniti između 3 i 6%, što je u skladu s prevalencijom u drugim zapadnim zemljama. (17,18) Prema jednoj studiji, najveća prevalencija ECC-a pronađena je u dobnoj skupini od 3 do 4 godine te da su dječaci znatno više pogođeni od djevojčica, u dobi između 8 mjeseci i 7 godina. (19) Epidemiološke studije iz Europe pokazale su značajan postotak predškolske djece pogođene ECC-om, što potvrđuje široko rasprostranjenu prevalenciju bolesti. ECC je nasumično raspršen u populaciji, a bolest nerazmjerno pogađa siromašne obitelji. (20) Iako je Hrvatska dio Europske unije od 2013 godine, te se po tome smatra razvijenom zemljom, naše stanje bitno odudara od podataka o prevalenciji ECC karijesa među razvijenim zemljama. To je ponajprije zbog visoke prevalencije karijesa među djecom (prema WHO klasifikaciji spadamo u zemlje s visokim rizikom), visokom udjelu ECC karijesa, te slabih oralnih, prehrambenih i zdravstvenih navika u populaciji.  

Druga istraživanja sustavne analize ECC karijesa, koja uključuju 67 zemalja, stopa prevalencije u nerazvijenim zemljama iznosi čak 70%, dok se stopa prevalencije u većini razvijenih zemalja kreće između 1% i 12% (21). Globalno, 514 milijuna djece pati od ECC-a. Procijenjena svjetska prevalencija ECC- iznosi 49%, dok prema različitim regijama prevalencija ECC karijesa sa slučajnim je 34% (Srednja/Južna Amerika), 36% (Europa), 42% (Afrika), 52% (Azija i Oceanija), 57% (Sjeverna Amerika) i 72% (Bliski istok). (22) U svijetu, najveća prevalencija ECC-a zabilježena je na Filipinima (98,0%) (23), dok je najniža bila u Japanu (20,6%) (24) i Grčkoj (19,3%).(23) U Aziji, posebno na Dalekom istoku, pojava bolesti među trogodišnjacima varira od 36% do 85%. (25) Ukupna stopa prevalencije u Indiji iznosi 54,16%, a među populacijom od 3 do 18 godina 57%, prema sustavnom pregledu i meta-analizi objavljenoj 2021. (26) Smanjenje stope prevalencije pripisuje se povećanoj svijesti o oralnoj higijeni s godinama života. Ovisno o lokaciji, stopa pojave karijesa u urbanom stanovništvu iznosi 58,9%, u usporedbi s 51,4% u ruralnom stanovništvu. Visoka stopa pojavnosti posljedica je dostupnosti nezdrave hrane bogate rafiniranim šećerom i niže konzumacije hrane bogate vlaknima u prehrani. (27) Stopa prevalencije u skupini niskog socioekonomskog statusa iznosila je 61,8%. (27) U skladu s nalazima predstavljenim na konferenciji Međunarodnog udruženja dječje stomatologije (IAPD) 2018. godine, prevalencija ECC-a među djecom u dobi od 1 do 5 godina bila je 17%, 36%, 43%, 55% i 63%, što ukazuje na to da se stopa nažalost povećava s porastom dobi. (28) Rezultati ovih sustavnih pregleda literature ukazuju da je prevalencija ECC karijesa i dalje visoka, čak i u razvijenim zemljama. S obzirom na nedovoljan broj znanstvenih radova iz Hrvatske o toj tematici, a znajući prevalenciju karijesa kod djece i odraslih, možemo s visokom točnošću pretpostaviti da je stanje i kod nas takvo. 

 

Etiologija ECC 

Prema analizi dostupne literature, možemo zaključiti da je ECC multifaktorijalna bolest. Kao i kod bilo kojeg drugog tipa karijesa, za ECC karijes se moraju zadovoljiti tri čimbenika nastanka: domaćin (zub), prehrana bogata fermentiranim ugljikohidratima te kariogeni mikroorganizmi. Različite vrste bakterija su  odgovorne za nastanak i napredovanje bolesti, uključujući S. mutans, Streptococcus sobrinus, Lactobacilli, Actinomyces gerencseriae, vrste Bifidobacterium, Candida albicans i nekoliko nemutantnih vrsta. (29) Najčešće povezane vrste su S. mutans i S. sobrinus. Organizam koji pokreće karijesni proces je uglavnom S. mutans. (30) S. mutans je uključen u metaboliziranje šećera kako bi se stvorile kiseline na površini zuba, što rezultira demineralizacijom. Povećani broj karijesa odgovara visokim razinama S. mutans. A. gerencseriae je također povezana s nastankom karijesnih lezija, slično kao S. mutans. U dubokim karijesnim lezijama često se identificira Bifidobacterium. U patogenezi karijesnih lezija, C. albicans također igra vitalnu ulogu. Osim toga, i druge bakterije prisutne u zubnom plaku/biofilmu mogu biti povezane s napredovanjem zubnog karijesa. (31) 

Učinak šećera 

Demineralizaciju zubne strukture uzrokuju bakterije uključene u stvaranje biofilma, što kasnije rezultira stvaranjem kiselih nusprodukata. Saharoza je kariogenija od bilo kojeg drugog šećera, iako su danas u prehrani zastupljeni i drugi šećeri koji isto tako imaju visoki kariogeni potencijal.  Saharoza ima jedinstvenu sposobnost pojačavanja nakupljanja i sinteze izvanstaničnih glukana od strane S. mutans bakterija u zubnom plaku. (32) Prema studiji, djeca koja su bila izložena šećeru prije 12 mjeseci imala su 38% više kavitacijskih lezija u usporedbi s onima koji su primali šećer nakon 24 mjeseca života. Osim toga, djeca koja su rano krenula s  u unosom šećera u prehrani imala su 29% veću prevalenciju karijesa od one koja su koristila šećer u prehrani nakon 24 mjeseca.(33) Svjetska zdravstvena organizacija zagovara isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života. Nakon tog razdoblja, preporučuje se povremeno i odvikavanje dojenja za djecu od šest mjeseci do dvije godine života. Zdrava hrana trebala bi se uvesti u dječju prehranu nakon šest mjeseci starosti. (34) Prema Američkom udruženju za srce i IAPD-u, davanje šećera djeci mlađoj od dvije godine trebalo bi ograničiti kako bi se smanjila ukupna konzumacija šećera tijekom razvojnih godina djeteta. (35) Štoviše, WHO savjetuje da konzumacija šećera treba biti ograničena na manje od 10% ukupnog unosa energije i za djecu i za odrasle. (36) Cilj ove preporuke je smanjiti vjerojatnost nezaraznih bolesti i poboljšati opće zdravlje ljudi . Unatoč uvođenju ovih smjernica, stopa prevalencije karijesa ostaje visoka među djecom diljem svijeta, u rasponu od 44% do 98% u prvoj godini života. (37) S obzirom na to da visoki udio šećera u današnjoj prehrani kod djece i odraslih, te pojave pretilosti i prekomjerne tjelesne težine kod djece školske dobi, potrebno je svakako implementirati strategije o smanjenju pa čak i izbacivanju rafiniranih šećera iz prehrane, ne samo radi prevencije karijesa nego i prevencije drugih bolesti. Na temelju ovih činjenica, svakako bi trebalo implementirati kod prve posjete stomatologu (dob oko 6 mjeseci) zdrave prehrambene i oralno higijenske navike u obitelj koja ima povišeni rizik od nastanka ECC karijesa. Zanimljivo je da iako je 2026 godina, većina roditelja nije informirana o tome. 

Učinak prehrane 

Navike hranjenja imaju značajnu ulogu u razvoju ECC-a. Navike hranjenja poput dojenja i izlaganja djeteta šećerima, uključujući one koji se prirodno nalaze u voćnim sokovima ili medu u dojenačkoj dobi, zajedno s učestalošću njihove konzumacije, značajno utječu na pojavu ECC-a. (38)  Majke imaju ogroman utjecaj na djecu, jer su prvi promotori oralnog zdravlja, te se njihove prehrambene i oralno higijenske navike prenose na djecu. (39) Također, one su prvenstveno uključene u prehrambene navike i izbor hrane djeteta. Pojava karijesa je statistički posebno visoka među djecom koje su dojene dulje vrijeme, posebno tijekom noći; onima koje su zaspale s bočicom; i onima čije je mlijeko bilo zaslađeno dodatnim šećerom.(40) Navike hranjenja uključuju često hranjenje na bočicu ili dojenje više od tri puta dnevno, noćno hranjenje na bočicu ili dojenje, često grickanje rane hrane, predugo hranjenje djeteta, davanje djetetu hrane ili napitaka bogatih šećerom, nizak unos voća i povrća 

i korištenje zaslađenih duda utječe na pojavu ECC karijesa. (41) Na pojavu ECC-a utječe i kada se djeci uvodi hrana za odvikavanje od dojenja. Dojenčad koja je pravovremeno uvedena na dohranu (između četiri i šest mjeseci) pokazala je smanjeni rizik od ECC-a u usporedbi s onima čije je to uvođenje odgođeno. (42) 

Sustavni pregled otkrio je da dojenje dulje od godinu dana i dojenje/hranjenje noću može biti povezano s povećanom prevalencijom ECC karijesa.(43) Navike hranjenja dojenčadi s čestim izlaganju šećera, čestog grickanja, nošenja zaslađenih pića u krevet, dijeljenja hrane s odraslima, kao i oralni status karijesa majke, oralna higijena i prehrambene navike predisponiraju ranu kolonizaciju kariogenih bakterija i uspostavljanje visokog  S.mutansa. (44) Na temelju ovih činjenica, svakako bi ih trebalo implementirati kod prve posjete stomatologu (dob oko 6 mjeseci) zdrave prehrambene i oralno higijenske navike u obitelji koja ima povišeni rizik od nastanka ECC karijesa. Zanimljivo je da iako je 2026 godina, većina roditelja nije informirana o tome. 

 

2.4 Učinak socio-ekonomskog statusa 

Visoki socioekonomski status i  ECC karijes je značajno povezan s nižom stopom prevalencije zubnog karijesa.(45) Socioekonomski status, koji obuhvaća ključne elemente poput razine prihoda, obrazovanja i stabilnosti zaposlenja, igra ključnu ulogu u oblikovanju pristupa pojedinca zdravstvenim uslugama. Također utječe na izbor prehrane izbore i opseg znanja vezanog uz zdravlje koje posjeduje. Na primjer, viši prihod često je povezan s boljim pristupom kvalitetnijim i zdravijim namirnicama i kvalitetnoj stomatološkoj skrbi, a pojedinci s višom razinom obrazovanja mogu biti bolje informirani o važnosti oralne higijene i prevencije bolesti. Posljedično, ovi čimbenici su ključni za održavanje dobrog oralnog zdravlja i sprječavanje stomatoloških problema, što naglašava potrebu za rješavanjem socioekonomskih razlika u zdravstvenim resursima i obrazovanju. (46) Prema nedavnoj studiji, djeca u privatnim školama – koja često dolaze iz privilegiranijih sredina – imaju tendenciju imati niže stope zubnog karijesa u usporedbi sa svojim vršnjacima u javnim školama, koji općenito dolaze iz manje povlaštenih socioekonomskih situacija. (47) Djeca iz obitelji s nesigurnom opskrbom hranom često pokazuju veću stopu prevalencije karijesa; To može dodatno zakomplicirati odnos između visoke stope pojave karijesa i siromašnih populacija. (48)Roditeljske osobine, poput obrazovanja i navika, značajno utječu na oralno zdravlje djece. Studije pokazuju da majčino obrazovanje i razina prihoda obitelji igraju važnu ulogu u oblikovanju načina na koji djeca brinu o svojim zubima i općem oralnom zdravlju.(49) Djeca uče dosljedne navike ponašanja kod kuće, pri čemu roditelji – posebno majke – igraju ključnu ulogu u njihovom oralnom zdravlju. Za mlađu djecu, uključenost roditelja i skrbnika ključna je u sprječavanju karijesa. 

Ključni čimbenici poput roditeljskog obrazovanja, stavova i uvjerenja značajno utječu na to kako roditelji upravljaju oralnim zdravljem svoje djece. Studije pokazuju da više roditeljsko obrazovanje dovodi do boljih ishoda oralnog zdravlja djece. Obitelji s nižom razinom obrazovanja često zanemaruju stomatološku skrb i redovite posjete stomatologu, što povećava rizik od karijesa. (50) 

 

Učinak okolišnih faktora 

ECC je kombinacija različitih čimbenika koji pretežno uključuju nedostatak svijesti, nedostatak roditeljskog obrazovanja, nepravilne prehrambene navike, nisku socio-ekonomsku pozadinu, nedostatak pristupa pravilnom stomatološkom liječenju i loše navike oralne higijene. Za razvoj govora, prehrane, samopoštovanja i pozitivne slike kod djece, dobro oralno zdravlje igra značajnu ulogu. (45) Kontaminirana voda također igra ulogu u karijesu. Postoji ograničeno razumijevanje o tome kako su neadekvatna voda i loši sanitarni uvjeti povezani s ECC-om, iako se karijes klasificira kao bolest povezana s higijenom. Istraživanja su pokazala da perfluorodekanska kiselina, industrijski surfaktant prisutan u vodi za piće, može ometati razvoj cakline i povećati rizik od razvoja ECC-a. (46) Također, onečišćenje zraka sastoji se od smrtonosnih tvari i čestica iz okoline koje su povezane s raznim sistemskim bolestima. (47) Jedna studija sugerira da se, na temelju težine izloženosti zraku kontaminiranom ugljikovim dioksidom, primjećuju promjene u sastavu sline i zuba. (48) Slina služi kao glavni obrambeni sustav, jer igra zaštitnu ulogu protiv nastanka zubnog karijesa. Različiti čimbenici u slini pomažu u smanjenju nastanka karijesa, uključujući brzinu protoka sline, puferski kapacitet, pH sline, antimikrobna svojstva i uklanjanje hrane iz usne šupljine. Nizak protok sline noću povećava rizik od karijesa uzrokovanog hranom bogatom šećerom kod djece i dojenčadi. (45) Određena prenatalna stanja, poput niske porođajne težine, prijevremenog poroda, pothranjenosti i bolesti, povezana su s prisutnošću hipoplazije cakline (49). To rezultira nastankom ECC karijesa povezanih s hipoplazijom. Ova vrsta karijesa obično se vidi kod male djece koja žive u siromaštvu ili ispod siromaštva, te nastaje kod mliječnih zubi koji su strukturno oštećeni i podložni karijesu. (50) 

  Nedostatak dobrih praksi oralne higijene potiče razvoj ECC-a. Djeca bi trebala početi koristiti oralnu higijenu nakon nicanja prvog mliječnog zuba. (51) Djeca iz niskog socioekonomskog statusa imaju dva puta veću vjerojatnost da će imati karijes nego iz viših slojeva društva prema prihodima. (52) Društveni status skrbnika, siromaštvo, etnička pripadnost, deprivacija, broj godina obrazovanja i stomatološko osiguranje drugi su čimbenici koji utječu na navike oralne higijene djece i težinu ECC-a. (53,54) 

 

 

 

Smjernice FDI za ECC karijes; usvojene od strane Opće Skupštine FDI-a 2024 godine 

Kako bi se smanjio ECC  i poboljšalo oralno zdravlje djece, preporučuju se sljedeće političke mjere (55): 

1. Intervencije u uslugama stomatološke skrbi:

• Poticati intervencije koje dovode do sprječavanje i kontrolu uzroka i čimbenika rizika za nastanak ECC
• Korištenje preventivnih pregleda za bebe i programa imunizacije kako bi se angažirali roditelji/skrbnici dojenčadi i male djece radi preventivne stomatološke skrbi i savjeta o zdravim navikama hranjenja;
• Integrirati medicinske, stomatološke i druge zdravstvene usluge kako bi se osigurale lako dostupne i dosljedne poruke i usluge o oralnom zdravlju;
• Poticati minimalno invazivni tretman za terapiju karijesa;
• Surađivati s vladom, zdravstvenim službama i medijima kako bi se poboljšalo znanje u oralnom zdravlju i zdravstvena dostupnost.

 

2. Edukacija:

• Podići svijest o ECC-u kod roditelja/skrbnika, edukatora i stručnjaka za oralno zdravlje i drugih zdravstvenih djelatnika;
• Promicati angažman i promjene ponašanja u preventivnoj stomatološkoj skrbi, počevši tijekom razdoblja prije začeća među roditeljima/skrbnicima;
• Integrirati edukaciju o oralnom zdravlju u škole/vrtiće, ustanove primarne zdravstvene zaštite i nacionalne zdravstvene službe koristeći zajednički pristup faktorima rizika;
• Poboljšati obuku stomatologa i njihovog stomatološkog tima za dijagnosticiranje, prevenciju i liječenje ECC-a putem dodiplomskih, poslijediplomskih i programa kontinuiranog obrazovanja.

 

3. Promicanje zdravlja: Uskladiti intervencije ECC-a s inicijativama za promicanje zdravlja u zajednici.
4. Sustavi nadzora: Jačati nacionalne sustave nadzora kako bi se na odgovarajući način implementiralaprevalencijaECC-a u svim zemljama. 
5. Vladine/nacionalne politike:

• Promicati zdrave prehrambene izbore putem politika kao što su zabrane oglašavanja ili oporezivanje hrane i pića s visokim udjelom slobodnih šećera;
• Promicati provedbufluoridacijeu zajednici gdje je to moguće, te korištenje paste za zube s fluoridom i profesionalno primijenjenih fluorida; 
• Promicati vladine politike za podršku univerzalnoj stomatološkoj skrbi u  ranom djetinjstvu.

6. Istraživanje: Poticati istraživanje uzroka ECC-a, čimbenike rizika, nejednakosti i učinkovitosti intervencija tijekom trudnoće i ranog djetinjstva.

 

 

 

Tablica 1. Podjela ECC karijesa. (56) 

Tip ECC  Klasifikacija prema stupnju zahvaćenosti i etiologiji 

Tip 1 Postoje izolirane karijesne lezije kod inciziva i/ili molara. Najčešći uzroci su obično kombinacija polukrute ili čvrste hrane i nedostatka oralne higijene. 

Tip 2 ECC karijes koji se navodi kao „labio lingvlana„ lezija koja zahvaća maksilarne incizive, sa ili bez karijesa na molarima, ovisi o dobi djeteta i stupnju bolesti. Mandibularni incizivi nisu zahvaćeni. Uzrok je obično neprimjerena upotreba bočice za hranjenje, učestalo dojenje, sa ili bez loše oralne higijene. 

Tip 3 ECC je opisan kao karijesne lezije koje zahvaćaju gotovo sve zube, uključujući i mandibularne sjekutiće. Kombinacija kariogenih tvari iz hrane i loša oralna higijena je  uzrok. 

Tip ECC  Klasifikacija prema obrascu 

Tip 1 Lezije povezane s razvojnim defektima (defekti jamica i fisura te hipoplazija) 

Tip 2 Lezije glatkih površina (labijalno-lingvalne lezije, lezije aproksimalnih površina molara) 

Tip 3 Rampantni karijes: karijes u 14 od 20 mliječnih zubi, uključujući i barem jedan mandibularni inciziv 

 

 

Tablica 2. Podjela ECC karijesa prema konsenzusu iz 1999 godine. (56) 

Dob (mjeseci) ECC karijes Teži oblik ECC karijesa 

<12 1 ili više dmfs površina 1 ili više glatkih dmf površina 

12-23 1 ili više dmfs površina 1 ili više glatkih dmf površina 

24-35 1 ili više dmfs površina 1 ili više glatkih dmf površina 

36-47 1 ili više dmfs površina 1 ili više kavitiranih, ispunjenih ili ekstrahiranih (zbog karijesa) glatkih površina kod mliječnih maksilarnih prednjih zubi ili dmfs>4 

48-59 1 ili više dmfs površina 1 ili više kavitiranih, ispunjenih ili ekstrahiranih (zbog karijesa) glatkih površina kod mliječnih maksilarnih prednjih zubi ili dmfs>5 

 

Zaključak 

U ovom preglednom radu smo pokušali objasnili samo dio opsežne problematike ECC karijesa, odnosno njegovu prevalenciju i etiologiju. Slijedeći pregledni članak će detaljnije objasniti metode prevencije i terapije, koje su izuzetno kompleksne i individualne, stoga je važno iskustvo kliničara kako bi odabrao najbolju metodu za zdravlje djece i obitelji. S obzirom na to da je ECC karijes bolest ne samo djeteta, nego i obitelji s koje se on prenosi, potrebno je posebnu pažnju i trud upotrijebiti na mijenjanje oralno higijenskih i prehrambenih navika obitelji, što je nerijetko veliki izazov za kliničara. Studenti stomatologije bi trebali biti upoznati s problematikom ECC karijesa, kako bi i tijekom studija imali znanje o toj bolesti i mogli implementirati preventivne postupke u krugu svoje obitelji i poznanika, odnosno rizičnih skupina. 

 

 

 

 

Reference 

1. RatheeM, Sapra A: Dentalcaries. StatPearls [Internet]. Stat Pearls Publishing, Treasure Island (FL); 2023.  
2. Davies GN:Earlychildhood caries – a synopsis. Community Dent Oral Epidemiol. 1998, 26:106-16.  
3. ColakH, Dülgergil CT, Dalli M, Hamidi MM: Early childhood caries update: a review of causes, diagnoses, and treatments. J Nat Sci Biol Med. 2013, 4:29-38.  
4. Masumo R, Bardsen A, Mashoto K, Astrom AN. Prevalence and socio- behavioral influence of early childhood caries, ECC, and feeding habits  among 6-36 months old children in Uganda and Tanzania. BMC Oral  Health. 2012;12:24.  
5. CongiuG,Campus G, Luglie PF. Early childhood caries (ECC) prevalence  and background factors: a review. Oral Health Prev Dent. 2014;12(1):71–6.  
6. 15. IsmailAI, Lim S, Sohn W, Willem JM. Determinants of early childhood  

caries in low-income African American young children. Pediatr Dent (2008)  

30(4):289–96.  

7. VachirarojpisanT, Shinada K, Kawaguchi Y, Laungwechakan P, Somkote T,   Detsomboonrat P. Early childhood caries in children aged 6-19 months.  

Community Dent Oral Epidemiol. 2004;32(2):133–42.  

8. StrombergU,Holmn A, Magnusson K, Twetman S. Geo-mapping of time  

trends in childhood caries risk – a method for assessment of preventive care.  

BMC Oral Health. 2012;12:9.  

9. NobileCG,Fortunato L, Bianco A, Pileggi C, Pavia M. Pattern and severity  of early childhood caries in Southern Italy: a preschool-based cross-  sectional study. BMC Public Health. 2014; 14:206.  
10. Azizi Z.The prevalence of dental caries in primary dentition in 4- to  

5-year-old preschool children in northern Palestine. Int  J Dent. 2014; 2014:839419.  

11. El-NadeefMA,Hassab H, Al-Hosani E. National survey of the oral health  

of 5-year-old children in the United Arab Emirates. East Mediterr Health J.2010; 16(1):51–5. 

12. OulisCJ,Tsinidou K, Vadiakas G, Mamai-Homata E, Polychronopoulou A,   

Athanasouli T. Caries prevalence of 5, 12 and 15-year-old Greek children:  

a national pathfinder survey. Community Dent Health. 2012;29(1): 29–32.  

13. GomesPR, Costa SC,Cypriano S, de Sousa Mda L. [Dental caries in Paulinia,  Sao Paulo State, Brazil, and WHO goals for 2000 and 2010]. Cad Saude  

Publica. 2004;20(3):866–70.  

14. KoyaS,Ravichandra KS, Arunkumar VA, Sahana S, Pushpalatha HM.  

Prevalence of early childhood caries in children of West Godavari District,  

Andhra Pradesh, South India: an epidemiological study. Int J Clin Pediatr Dent.  

2016;9(3):251–5.  

15. NatapovL, Gordon M,Pikovsky V, Kushnir D, Kooby E, Khoury G, et al.  

Caries prevalence among five-year-old children examined by the school  dental service in Israel in 2007. Oral Health Dent Manag. 2010;9:25–31.  

16. IsmailAI, Sohn W. A systematic review of clinical diagnostic criteria of early  childhood caries. J Public Health Dent. 1999; 59(3):171–91.  
17. HorowitzHS. Researchissues in early childhood caries. Community Dent  

Oral Epidemiol. 1998; 26(1 Suppl):67–81.  

18. JohnstonT, Messer LB.Nursing caries: literature review and report of a  

case managed under local anaesthesia. Aust Dent J. 1994;39(6):373–81.   

19. Ramos-Gomez FJ,WeintraubJA, Gansky SA, Hoover CI, Featherstone JD.   Bacterial, behavioral and environmental factors associated with early childhood caries. J Clin Pediatr Dent.2002;26(2):165–73.  
20. VadiakasG.Case definition, aetiology and risk assessment of early childhood  caries (ECC): a revisited review. Eur Arch Paediatr Dent. 2008; 9(3):114–25. 
21. KalariaRN, Maestre GE,Arizaga R, et al.: Alzheimer’s disease and vascular dementia in developing  countries: prevalence, management, and risk factors. Lancet Neurol. 2008;7:812-26.  
22. MaklennanA, Borg-BartoloR, Wierichs RJ, Esteves-Oliveira M, Campus G: A systematic review and meta analysis on early-childhood-caries global data. BMC Oral Health. 2024;24:835.  
23. BourgeoisDM,Llodra JC: Global burden of dental condition among children in nine countries participating in an international oral health promotion programme, 2012-2013. Int Dent J. 2014;64:27-34. 
24. NakayamaY,Ohnishi H, Mori M: Association of environmental tobacco smoke with the risk of severe early childhood caries among 3-year-old Japanese children. Caries Res. 2019;53:268-74.  
25. DevanI,Ramanarayanan V, Janakiram C: Prevalence of early childhood caries in India: a systematic review and meta-analysis. Indian J Public Health. 2022;66:S3-S11.  
26. PandeyP,Nandkeoliar T, Tikku AP, Singh D, Singh MK: Prevalence of dental caries in the Indian population: a systematic review and meta-analysis. J Int Soc Prev Community Dent. 2021;11:256-65. 
27. MititeluM,Oancea CN, Neacșu SM, et al.: Evaluation of junk food consumption and the risk related to consumer health among the Romanian population. Nutrients. 2023;15:3591.  
28. TinanoffN,Baez RJ, Diaz Guillory C, et al.: Early childhood caries epidemiology, aetiology, risk assessment, societal burden, management, education, and policy: global perspective. Int J Paediatr Dent. 2019, 29:238-48.  
29. FalsettaML, Klein MI,Colonne PM, et al.: Symbiotic relationship between Streptococcus mutans and Candida albicans synergizes virulence of plaque biofilms in vivo. Infect Immun. 2014;82:1968-81.  
30. LemosJA, Palmer SR,Zeng L, et al.: The biology of Streptococcus mutans. Microbiol Spectr. 2019; 7:1128.  
31. KazeminiaM,Abdi A, Shohaimi S, Jalali R, Vaisi-Raygani A, Salari N, Mohammadi M: Dental caries in primary and permanent teeth in children’s worldwide, 1995 to 2019: a systematic review and meta-analysis. Head Face Med. 2020; 16:22. 
32. WaldmanLJ, Butera T, Boyd JD, Grady ME: Sucrose-mediated formation and adhesion strength of Streptococcus mutans biofilms on titanium. Biofilm. 2023;6:100143.  
33. AdugnaB, Tadele H, Reta F, Berhan Y: Determinants of exclusive breastfeeding in infants less than six months of age in Hawassa, an urban setting, Ethiopia. Int Breastfeed J. 2017;12:45.  
34. BernabéE, Ballantyne H, Longbottom C, Pitts NB: Early introduction of sugar-sweetened beverages and caries trajectories from age 12 to 48 months. J Dent Res. 2020;99:898-906. 
35. FeldensCA, Pinheiro LL, Cury JA, et al.: Added sugar and oral health: a position paper of the Brazilian Academy of Dentistry. Front Oral Health. 2022;3:869112. 
36. YanRR, Chan CB, Louie JC: Current WHO recommendation to reduce free sugar intake from all sources to below 10% of daily energy intake for supporting overall health is not well supported by available evidence. Am J Clin Nutr. 2022;116:15-39. 
37. GiacamanRA, Fernández CE, Muñoz-Sandoval C, et al.: Understanding dental caries as a non-communicable and behavioral disease: management implications. Front Oral Health. 2022; 3:764479.  
38. ShresthaSK,Arora A, Manohar N, Ekanayake K, Foster J: Association of breastfeeding and early childhood caries: a systematic review and meta-analysis. Nutrients. 2024; 16:1355.  
39. KabiriB,Hidarnia AR, Alavijeh MM, Motlagh ME: Mothers’ role in promoting oral health in children aged 6 2025 Patel et al. Cureus 17(5): e83767. DOI 10.7759/cureus.83767 9 of 11 Published via Karnavati School of Dentistry, Karnavati University (KU) months to 1 year. J Family Med Prim Care. 2021;10:3273-6.  
40. PagliaL: Does breastfeeding increase risk of early childhood caries? . Eur J Paediatr Dent. 2015;16:173.  
41. Li R,Scanlon KS, May A, Rose C, Birch L: Bottle-feeding practices during early infancy and eating behaviors at 6 years of age. Pediatrics. 2014; 134:70-7.  
42. FioravantiM, Di Giorgio G, Amato R, et al.: Baby food and oral health: knowledge of the existing interaction. Int J Environ Res Public Health. 2022; 19:5799.  
43. ValaitisR, Hesch R, Passarelli C, Sheehan D, Sinton J. A systematic review of the relationship between breastfeeding and early childhood caries. Can J Public Health. 2000;91(6):411–7. 
44. PagliaL, Scaglioni S, Torchia V, De Cosmi, V Moretti, M Marzo G, et al. Familial and dietary risk factors in early childhood caries. Eur J Paediatr Dent. 2016;17(2):93–9. 
45. AnilS and Anand PS. Early Childhood Caries: Prevalence, Risk Factors, and Prevention. Front  Pediatr. 2017; 5:157.  
46. FolayanMO, El Tantawi M, Schroth RJ, Kemoli AM, Gaffar B, Amalia R, Feldens CA: Association between environmental health, ecosystem vitality, and early childhood caries. Front Pediatr. 2020; 8:196.  
47. ManisalidisI, Stavropoulou E, Stavropoulos A, Bezirtzoglou E: Environmental and health impacts of air pollution: a review. Front Public Health. 2020; 8:14.  
48. Huang Q,Marzouk T, Cirligeanu R, Malmstrom H, Eliav E, Ren YF: Ventilation assessment by carbon dioxide levels in dental treatment rooms. J Dent Res. 2021; 100:810-6.  
49. XuS, Zhao C, Jia L, Ma Z, Zhang X, Shi H: Relationship between preterm, low birth weight, and development defects of enamel in the primary dentition: a meta-analysis. Front Pediatr. 2022; 10:975340.  
50. CaufieldPW, Li Y, Bromage TG: Hypoplasia-associated severe early childhood caries–a proposed definition. J Dent Res. 2012; 91:544-50. 
51. VittobaSettyJ, Srinivasan I: Knowledge and awareness of primary teeth and their importance among parents in Bengaluru City, India. Int J Clin Pediatr Dent. 2016; 9:56-61.  
52. Zou J,DuQ, Ge L, et al.: Expert consensus on early childhood caries management. Int J Oral Sci. 2022; 14:35.  
53. SetiawanAS, Indriyanti R, Suryanti N, Rahayuwati L, Juniarti N: Neonatal stunting and early childhood caries: a mini-review. Front Pediatr. 2022; 10:871862. 
54. KeyesD,Turfe H, Das JM. Prevention Strategies. [Updated 2025 Sep 14]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2026. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK537222/ 
55. EarlyChildhood Caries. Int Dent J. 2025; 75,1; 2025:5-6. 
56. Drury, T.F.,Horowitz, A.M., Ismail, A.I., Maertens, M.P., Rozier, R.G. and Selwitz, R.H. Diagnosing and Reporting Early Childhood Caries for Research Purposes: A Report of a Workshop Sponsored by the National Institute of Dental and Craniofacial Research, the Health Resources and Services Administration, and the Health Care Financing Administration. J Pub Health Dent. 1999; 59: 192-197.